Povijest

Naslovna

Brodogradilište Filipi

Štorija o moru i brodovima

Brodogradilište Filipi osnovao je Ante Filipi sa svoja tri sina, Šimom, Krstom i Ljubom, na ovoj lokaciji 1932. godine. Obitelj Filipi je od sredine 18. stoljeća u Betini na otoku Murteru imala više manjih brodogradilišta. Svojim radom stekli su velik ugled i postali jedni od vodećih majstora na području sjeverne Dalmacije. Uslijed migracija karakterističnih za malu drvenu brodogradnju s početka 20. stoljeća, jedna loza obitelji Filipi, zvani Tošulovi, preselila se iz Betine u Sukošan i osnovala novo brodogradilište.

Obitelj Filipi

Cicibela

Pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske

Gajeta Cicibela

Prostorni smještaj brodogradilišta bio je dobro promišljen, budući da je postojala velika potreba za novim drvenim brodovima i popravcima postojećih upravo na području komunikacije između Ugljana i Pašmana, obližnjih otoka i kopna. Na novom teritoriju Filipi su nastavili graditi drvene brodove, držeći korak s vremenom i prilagođavajući ih novim potrebama. Neki od najznačajniji brodova koje je izgradila ova obitelj je gajeta Cicibela iz 1931. godine, koja je registrirana kao pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske. Izgradili su 1922. godine i gajetu Marija, koja je u vlasništvu Muzeja betinske drvene brodogradnje.

Tradicija brodogradnje

Obitelj Filipi se smatra začetnicima drvene brodogradnje na ovom dijelu Jadrana i šire

Škver

Dom i brodogradilište obitelji Filipi

Prema obiteljskoj legendi, utemeljitelj škvera, Ante Filipi, tražio je mjesto gdje će zasnovati novi škver, a kad je došao do ove lokacije bacio je kamen u more, kako bi provjerio dubinu i teren. Bio je zadovoljan viđenim te je tu kupio zemlju i ispred njega odlučio sagraditi brodogradilište.

Vlastitim snagama, uz pomoću Sukošanskih vrijednih težaka ručno su motikama i škipima (drveno korito) izgradili prostor škvera. Na glavi u škipu su prenosili veće komade kamenja s kojim su gradili rive i navoz brodogradilišta.

Sam prostor škvera Filipi nikad nije bio samo brodogradilište, već ujedno i životni prostor obitelji Filipi.

Postojeća zgrada brodogradilišta, dijelom korištena za stanovanje, i pripadajući okoliš s jarulom (močilište za drvene trupce korištene pri gradnji brodova), navozima i dizalicama jedinstveni je živući škver. I danas se u jednom dijelu škvera stanuje, a u drugom se obavlja gospodarska djelatnost.

1745 Paško Filipi

Paško Filipi s obitelji doselio je iz Korčule u Betinu.

1932 Brodogradilište Filipi

Osnivanje brodogradilišta u Sukošanu.

2022 Budućnost brodogradilišta

Očuvanje pomorske i brodograditeljske baštine.

Gdje smo danas

Stopama naših djedova

Od svog osnutka brodogradilište vođeno Antinim sinovima, unucima i, danas, praunucima u kontinuitetu obavlja brodograditeljski zanat. Brodogradilište Filipi danas aktivno sudjeluje u zaštiti i promociji hrvatske pomorske i brodograditeljske baštine edukacijom mladih i djece zanatu, plovidbi u tradicijskom brodu i pomorskim vještinama. Uz servis i dizalicu za sve vrste brodova do 16m, grade i obnavljaju tradicijske drvene brodove.